{"id":16002,"date":"2022-03-17T09:02:10","date_gmt":"2022-03-17T08:02:10","guid":{"rendered":"http:\/\/prvimaj.hr\/?p=16002"},"modified":"2023-09-01T10:48:51","modified_gmt":"2023-09-01T09:48:51","slug":"pravilno-postupanje-s-plasticnom-i-metalnom-ambalazom-zuti-spremnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prvimaj.hr\/?p=16002","title":{"rendered":"Pravilno postupanje s plasti\u010dnom i metalnom ambala\u017eom – \u017euti spremnici"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Na podru\u010dju Labin\u0161tine plasti\u010dna i metalna ambala\u017ea<\/strong> prikuplja se putem namjenskih \u017eutih spremika<\/strong> raznih veli\u010dina, u \u0161to spadaju individualni spremnici za ku\u0107anstva u sustavu “od vrata do vrata”, te zajedni\u010dki spremnici na javnim povr\u0161inama (me\u0111u kojima su i polupodzemni spremnici). Naravno, pravilno odvajanje plasti\u010dne i metalne ambala\u017ee ima svoja pravila i preporuke, pa ih obja\u0161njavamo u nastavku…<\/p>\n

<\/p>\n

\u0160to ne ide u \u017eute spremnike?<\/h3>\n

Ono \u0161to apsolutno ne \u017eelimo vidjeti u \u017eutim spremnicima su prljave i zama\u0161\u0107ene<\/strong> ambala\u017ee, primjerice s ostacima hrane. Limenku hrane za pse i ma\u010dke tako treba isprati<\/strong> prije odlaganja u spremnike, a to je samo jedan od brojnih primjera. Jo\u0161 jedan \u010desti primjer su plasti\u010dne \u010da\u0161e, tanjuri i kutijice koje treba isprati nakon konzumacije. Dodatna prednost \u010di\u0161\u0107enja ambala\u017ee prije odlaganja svakako je sprje\u010davanje neugodnih mirisa<\/strong> iz spremnika.<\/p>\n

U \u017euti spremnik nikako se ne uklapa ambala\u017ea nekog opasnog sadr\u017eaja<\/strong>, pa tako molimo da ovdje ne odla\u017eete ambala\u017eu pesticida ili motornog ulja, primjerice. Takvu ambala\u017eu mo\u017eete donijeti na recikla\u017eno dvori\u0161te <\/strong>ili mobilno recikla\u017eno dvori\u0161te<\/strong><\/a> gdje se prikuplja zasebno i izbjegava “utapanje” u bezopasnom sadr\u017eaju. Kad spominjemo (mobilno) recikla\u017eno dvori\u0161te, veliki komadi<\/strong> metala (recimo, cijev) i plastike (\u010dest primjer su plasti\u010dne le\u017ealjke) predaju se ondje, a ne naguravanjem u ili kraj \u017eutog spremnika.<\/p>\n

Va\u017eno je re\u0107i i da iskori\u0161tene baterije<\/strong> ne spadaju u metal, ve\u0107 u iznimno \u0161tetan otpad kojeg je iznimno va\u017eno posebno zbrinuti. Na mnogim mjestima prona\u0107i \u0107ete spremnike za baterije, i to ne samo na javnim povr\u0161inama. Baterije svakako zaprimamo i u (mobilnom) recikla\u017enom dvori\u0161tu<\/strong>.<\/p>\n

Potrebno je trezveno<\/strong> odvajati otpad, pa tako i plasti\u010dnu i metalnu ambala\u017eu. Nije ba\u0161 sve \u0161to ima plastike u sebi prihvatljivo za \u017euti spremnik. Primjerice, folija u kojoj je bilo umotano meso iz mesnice ili salama iz trgovine nije ba\u0161 po\u017eeljna jer se radi o otpadu koji je primjeren mije\u0161anom komunalnom otpadu po\u0161to je vrlo zama\u0161\u0107eno. Jednako tako, nije te\u0161ko zaklju\u010diti da iskori\u0161tene pelene<\/strong> ne idu u \u017euti spremnik, ve\u0107 idu u mije\u0161ani komunalni otpad.<\/p>\n

\u0160to ide u \u017eute spremnike?<\/h3>\n

Kad neku plasti\u010dnu i metalnu ambala\u017eu o\u010distimo<\/strong> od ostataka sadr\u017eaja, to je tada po\u017eeljno odlagati u \u017eute spremnike. U takvo \u0161to spadaju plasti\u010dne boce od pi\u0107a, jogurta i ulja, plasti\u010dne \u010da\u0161e i tanjuri, plasti\u010dne kutije kola\u010da i sl. Tu mo\u017eemo odlagati plasti\u010dne vre\u0107ice, o\u010di\u0161\u0107ene konzerve, \u010depove, manje plasti\u010dne i metalne predmete, aluminijsku foliju, tetrapak ambala\u017eu, manje koli\u010dine stiropora (sjetite se: ve\u0107e koli\u010dine ne treba naguravati u relativno male spremnike, ve\u0107 ih treba donijeti na recikla\u017eno dvori\u0161te) i sl.<\/p>\n

Za\u0161to uop\u0107e odvajamo otpad?<\/h3>\n

Uvijek te\u017eimo odvajanju onih frakcija otpada koje su reciklabilne<\/strong> i tako ponovno iskoristive. Na taj na\u010din smanjuje se koli\u010dina mije\u0161anog komunalnog otpada koji zavr\u0161ava na spaljivanju<\/strong> ili na trajnom<\/strong> odlaganju na otvorenom odlagali\u0161tu otpada.  Kada neku sirovinu uspje\u0161no recikliramo (a za to je potrebno pravilno<\/strong> odvajati), tad \u0161tedimo brojne resurse.<\/p>\n

Recikliranjem plastike \u0161tedimo naftu i zemni plin, primjerice recikliranjem PET ambala\u017ee \u0161tedi se 84%<\/strong> energije u odnosu na izradu takve ambala\u017ee iz uobi\u010dajenih sirovina. Recikliranjem metala \u0161tedimo i do 95%<\/strong> energije potrebne za proizvodnju iz prirodnih resursa. \u0160to je najbolje, metal recikliranjem ne gubi svoja svojstva, ve\u0107 ga se mo\u017ee nebrojeno puta reciklirati. Eto i zanimljivosti: od 500 recikliranih konzervi mo\u017ee se izraditi bicikl!<\/p>\n

Pomorska smo zemlja, plastika u moru nas uni\u0161tava!<\/h3>\n

Istra i Hrvatska le\u017ee na Jadranskom moru i ono je neprocjenjivi resurs<\/strong> za nas – prehrambeni, logisti\u010dki i gospodarski. More koristimo kao glavni adut i za razvoj turizma. Stoga, moramo shvatiti da \u0107e turizam postati ugro\u017een uz gomilanje plastike u moru. Me\u0111utim, jo\u0161 daleko va\u017enije je \u0161to plastikom uni\u0161tavamo<\/strong> morski ekosustav, a riba koju jedemo sve je punija plastike – samim time i na\u0161a tijela postaju odlagali\u0161tem plastike. Evo i nekoliko \u010dinjenica:<\/p>\n